Na Hušnjakovu brdu u Krapini pronađeni su ostaci špiljskog čovjeka, Homo sapiens neanderthalensis. Nakon 6 godina iskopavanja profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger je 1899. predstavio je rezultate svoga istraživanja. Krapinski špiljski čovjek bio je malenog do srednjeg rasta, niska čela, vrlo jakog zubala i izbačenog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru i živio je od lova. U špilji u kojoj je živio pronađeno je mnoštvo fosilnih ostataka životinja: špiljskog medvjeda, divljeg goveda, golema jelena, losa, dabra, nosoroga i mnogih drugih. Pripadao je najstarijoj poznatoj pretpovijesnoj kulturi (Premousterien), za što postoje dokazi oko 1200 komada kamenog oruđa.

Hušnjakovo brdo je danas oaza zelenila. Na otvorenom prostoru postoje rekonstrukcije Krapinskog pračovjeka i njegove obitelji uz vatru, te rekonstrukcije životinja. Mir, tišina i mističnost nalazišta učiniti će da izgubite vremensku distancu i da se makar trenutkom uputite u svoje nepoznato ishodište. Uz nalazište pračovjeka 1970. godine osnovan je Muzej evolucije koji sadrži geološku, paleontološku i arheološku zbirku. Na Hušnjakovom brdu pronađeno je 876 fosilnih ljudskih ostataka, tj. više desetaka pojedinaca. To je najbrojnija zbirka neandertalskog čovjeka ikad pronađena na jednome mjestu.

Nalazište pračovjeka u Krapini jedno je od najvećih europskih nalazišta; odatle su i ugled i značenje mjesta gdje je znanost poduprta dokazima za svoje tumačenje o postanku ljudskog roda.